Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 9 | Nivo: Pedagoški fakultet

ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE SA POSEBNIM POTREBAMA
I. UVOD
U populaciji djece u osnovnoj školi je 20 do 25% djece sa posebnim odgojnim i
obrazovnim potrebama. Njihove posebne odgojno obrazovne potrebe su
raspoređene od lakših do jako izraženih, te od kratkotrajnih do doživotnih. Među
djecu sa posebnim odgojno obrazovnim potrebama ubrajamo djecu sa
poremećajima u mentalnom razvoju, slijepu i slabovidnu djecu, gluhu i nagluhu djecu,
djecu sa poremećajima u govoru, djecu sa poremećajima u kretanju, dugotrajno
bolesnu djecu, djecu sa semtnajama u ponašanju, djecu sa problemima u učenju, te
nadarenu djecu. Najviše djece ima opšte i specifične probleme u učenju.
Djeca sa izražajnijim (težim) posebnim potrebama su neuspješna u školi, ukoliko ne
uzmemo u obzir njihove posebne odgojno obrazovne potrebe (npr. više vremena za
pisanje, prilagođavanje kurikuluma, više pomagala za učenje, usmeno provjeravanje
znanja, itd). Svoje potencijale optimalno razvijaju samo uz pomoć intenzivnijih oblika
stručne pomoći i sa većim prilagođavanjem u procesu učenja. Djeci sa izražajnim
posebnim potrebama (npr slijepima, gluhima, nepokretnoj djeci, mentalno
poremećenoj djeci, itd) je obezbijeđen intenzivniji oblik pomoći u specijaliziranim
institucijama.
Od načina predstavljanja djece i mladih sa posebnim odgojno obrazovnim potrebama
i prilika kojih su sudionici u sredini je u velikoj mjeri ovisan njihov identitet (Carrier
1990). Ako su djeca sa posebnim potrebama predstavljena samo kao djeca sa
poremećajima, poremećajima ili hendikepom, onda možemo reći da često nerealno
ocjenjujemo vrijednost njihovih dostignuća i previše ih ograničavamo ili štitimo
umjesto da im dajemo podsticaj pri izvođenju različitih aktivnosti.
U brojnim zapadno evropskim državama (npr. Engleska, Nizozemska, Poljska, Irska,
Škotska, itd) so izbjegli medicinska opredjeljenja i radije opredijelili djetetove
posebne potrebe u vezi sa učenjem i korištenjem tehničkih pomagala pri učenju.
Slijepo dijete npr. za uspješno uključenje u razred treba pored prilagoađavanja
• Uređen radni prostor, gdje su sva pomagala uredno na svom mjestu kako ih može naći
• Mir da čuje učiteljevo objašnjavanje i upute za rad
• Mirno kretanje vršnjaka po razredu da ga ne sruše kad hoda okolo
• Pomoć vršnjaka (ponavljanje uputa, pomoć pri kretanju u okolju, itd.
Doc. dr. Marija Kavkler, Svetovalni center za otroke, mladostnike in starše v Ljubljani, Gotska
18, Ljubljana
Još oprezniji moramo biti prilikom korištenja izraza sa kojima u svakodnevnom životu
označavamo dijete koje nije uspješno u učenju. Kada dijete označavamo sa izrazom
“neuspješan” često ga počnemo tretirati kao uopšte neuspješno dijete. Dijete nije
neuspješno u svim zadacima, u svim situacijama, cijelo vrijeme i ne sa svim ljudima.
Škoslki neupjeh predstavlja samo jednu od osobina koje možemo ocjenjivati kod
djeteta.
II USLOVI ZA USPJEŠNO UKLJUČIVANJE DJECE SA POSEBNIM POTREBAMA

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com